Virtermberg rasa ovaca

Virtemberg je rasa koja vodi poreklo iz Nemačke, iz pokrajine Virtemberg po kojoj je i dobila ime. Nastala je ukrštanjem nemačkih autohtonih, gruborunih rasa sa Merino rasama. Ovo je rasa dobrih tovnih osobina, kao i dobrog kvaliteta vune. I kvalitet i količina mleka su zadovoljavajući. Plodnost virtemberga je dobra, spada u ranostasne rase, sa plodnošću koja ide i do 140 %. Dobro je aklimatizovana na različite vremenske uslove, te je stoga pogodna za gajenje u širokom arealu klimatskih uslova. Stoga nije čudno što je raširena širom sveta, i uglavnom se koristi kao oplemenjivač primitivnih rasa. Kod nas je dosta ukrštana sa pramenkom u cilju poboljšanja proizvodnih osobina pramenke, te je tako nastala i pirotska oplemenjena ovca.

Po eksternim osobinama, ova rasa spada u krupne rase, snažne konstitucije,

Tov junadi na paši

U brdsko-planinskim regionima naše zemlje, proizvođači junadi se suočavaju sa problemima u ostvarivanju rentabilne ( intenzivne)proizvodnje junećeg mesa. Razlog za to su manji prinosi kukuruza, soje i ostalih hraniva za preživare u odnosu na prinose u nizijskim predelima, zbog lošijeg kvaliteta zemljišta. Iz tog razloga, ne bi bilo loše razmisliti o prelasku na pašni tov junadi tamo gde postoje uslovi za to (postojanje dovoljnih površina livada i pašnjaka- prirodnih ili sejanih).

Šta se zapravo podrazumeva pod pašnim tovom? Pašni tov predstavlja napuštanje intenzivnog tova, gde se junad drže na paši uz primenu kabastih hraniva, a koncentrovana hraniva im se dodaju samo u malim količinama, isključivo ako je potrebna korekcija vrednosti paše. Sav podmladak goveda stariji od 6 meseci spada u kategoriju junadi za tov. Junad imaju najintezivniji prirast u periodu od 7-9 meseci, nakon toga prirast usporava i menja se njegova struktura u odnosu meso:mast u korist masti. Cilj proizvođača je da uz što manje troškova proizvedu što više tovne mase kod goveda. Pri današnjim cenama koncentrata u našoj zemlji, najrentabilnije su one varijante tova u kojima je povećan udeo jeftine kab

Prepoznavanje i selekcija kvalitetnih nazimica za priplodni materijal

Potrebe za stvaranjem moderne proizvodnje svinja i poboljšanje važnih proizvodnih osobina (visoka plodnost, povećanje prirasta i procenta mesa, skraćenje tova i smanjenje utroška hrane) iziskuju drugačiji pristup u neorganizovanom individualnom sektoru. Zato stočari na gazdinstvima koja imaju vlastitu proizvodnju hrane za svinje i na kojima može da se upotrebljava stajnjak treba da se opredele za intenzivan i moderan uzgoj.

Za savremenu proizvodnju svinja potrebna je, pre svega, izmena postojećeg rasnog sastava. To može da se čini kupovinom nerastova mesnatih rasa i kvalitetnih testiranih nazimica. Prilikom izbora, odnosno kupovine priplodnih nerastova i nazimica za privatni posed, odgajivač svinja treba da zna osnove selekcije i organizaciono-tehnološke mere neophodne za uspešan rad.

Savremena selekcija obavlja se na osnovu eksterijera (izgleda), porekla (priplodne vrednosti roditelja), rezultata tovnih i klasičnih osobina.

Danas se selekcija obavlja pre svega na osnovu rezultata testiranja, ali i izgleda grla. Ocenom izgleda utvrđuje se opšta građa priplodne životinje, povezanost (skladnost) pojedinih delova trupa, razvijenost mišića, građa i čvrstina nogu.

Kako prepoznati prirodni med

Med je, po zvaničnoj definiciji u Pravilniku o kvalitetu meda i drugih proizvoda, prirodna, slatka supstanca, koju proizvode medonosne pčele preradom nektara biljaka ili iz sokova sa živih delova biljaka, koje pčele sakupljaju, prerađuju i dodaju sopstvene specifične supstance, dehidriraju i odlažu u ćelije saća do sazrevanja.

Pravilnikom o kvalitetu meda i drugih pčelinjih proizvoda, o sastavu meda se navodi sledeće:

  • med se sastoji od različitih šećera, pretežno fruktoze i glukoze i drugih organskih supstanci kao što su organske kiseline, enzimi i čvrste čestice koje dospevaju u med za vreme njegovog nastajanja

Neki od najvažnijih parametara meda propisanih Pravilnikom su:

  1. Količina vode u svim vrstama meda ne sme preći 20%
  2. Količina glukoze i fruktoze ne manje od 60 g / 100 g meda za cvetne medove ( za medljikovac ne manje od 45 g / 100 g meda)
  3. Količina saharoze ne više od 5 g / 100 g meda ( osim za bagremov med – ne više od 10 g / 100 g meda)

Šta je prirodni, sirovi med? Sirov med je onaj med koji dolazi pravo iz košnice, pakuje se bez ikakvog termičkog obrađivanja. Ovaj med je najzdraviji jer se u njemu nalaze svi antioksidansi i korisne bakterije. Med koji se prodaje u prodavnicama je najčešće prethodno termički obrađen, čime se poboljšava boja meda,

Belgijsko plavo goveče

Ovo goveče u originalnoj formi potiče iz centralnog i severnog dela Belgije i jedno vreme je činilo polovinu populacije goveda.Lokalno crveno-šareno i crno-šareno se ukrštalo sa Šorthorn govečetom uvezenim iz Engleske u periodu od 1850. do 1890. godine. Stvarni uzgojni cilj je ustanovljen početkom 20. veka kada je zvanično današnja rasa i ustanovljena. Jedno vreme je ova rasa imala dva tipa, jedan primarno mlečni tip i drugi mesni tip. Sa sprovedenim selekcijskim merama ova rasa je prvenstveno mesnog tipa. Današnje belgijsko plavo goveče je rezultat selektivnog genetskog razvoja i uzgoja sprovedenog  u Centru za veštačku oplodnju u belgijskoj pokrajini Lijež.

Plavo goveče je rasa velikog telesnog formata,zaobljenih linija, izražene m

Search